Romantična slika start-upa u garaži, brzih investicija i spektakularnog „exit-a” puni društvene mreže, no hrvatska statistika nudi trezveniji prizor: tek polovica novoosnovanih tvrtki doživi treći rođendan, a devet od deset nikada ne ostvari stabilnu profitabilnost. Prije nego što predate otkaz i zakoračite u svijet poduzetništva, vrijedi dekonstruirati najčešće mitove i suočiti ih s tvrdim činjenicama domaćeg okruženja.
Birokracija – labirint koji počinje nakon osnivanja
Elektronički sustav START skratio je osnivanje društva s ograničenom odgovornošću na dva do pet dana, uz minimalni temeljni kapital od 2 500 €, ali to je tek ulazna vrata. U prvoj godini poduzetnik se susreće s čak 34 parafiskalna nameta – od komunalnog doprinosa do obvezne članarine Hrvatske gospodarske komore – te s prosječnih 176 sati godišnje administracije koje zahtijeva porezni sustav.
Kapital – dostupniji na papiru nego u praksi
Nacionalni plan oporavka i HBOR nude zajmove po 1,3 – 3,2 % kamate, no prosječni odobreni iznos 2024. bio je 38 000 €, a 72 % zahtjeva mladih tvrtki odbijeno je zbog nedostatka kolaterala. Fondovi rizičnog kapitala pokrivaju tek 2,3 % hrvatskih start-upova – dvostruko manje od srednjeeuropskog prosjeka – pa većina osnivača prvu godinu financira štednjom i minusom na tekućem računu.
Prve godine bez profita i mentalna cijena tog razdoblja
Analiza Državnog zavoda za statistiku pokazuje da uslužnim djelatnostima trebaju 24 – 30 mjeseci do pozitivne EBIT-marže, a proizvodnim 40 mjeseci. U tom „tunelu” vlasnik često postaje prodavač, knjigovođa i logističar u isto vrijeme. Istraživanje na 312 malih poduzetnika otkriva da 64 % njih osjeća tešku anksioznost, a trećina razmišlja o liječničkoj pomoći zbog nesanice.
Tržišna realnost – od ideje do sto prvih kupaca
GEM-ovi podaci pokazuju kako 60 % odraslih u Hrvatskoj vjeruje da ima potrebne vještine za biznis, ali samo 9 % to doista i pokuša. Najčešća greška: fokus na proizvod prije potvrde tržišne potražnje. Četiri od pet propalih start-upova nikada nije doseglo 100 plaćenih korisnika. Lokalne niše brzo se zasićuju na tržištu od 3,9 milijuna stanovnika, stoga bez strategije širenja izvan granica šanse za skaliranje ostaju male.
Osobna očekivanja i realni prihodi
Motivacijske ankete stavljaju „neovisnost” i „potencijal većih zarada” na vrh razloga za izlazak iz korporacije, ali podaci Porezne uprave govore drugačije: medijan plaće direktora d.o.o. s manje od pet zaposlenih iznosi 1 150 € bruto, a samo 7 % malih poduzeća isplaćuje plaće iznad 2 000 € bruto u prvih pet godina.
Poticaji postoje – no nisu strategija
Država nudi besplatno otvaranje obrta, potpore za samozapošljavanje do 27 000 € i dvogodišnje oslobođenje od doprinosa za prvo zaposlenje u potpomognutim područjima. Te mjere olakšavaju start, ali bez jasnog plana monetizacije često samo odgađaju trenutak statističkog neuspjeha.
Zaključno – četiri pitanja prije otkaza
- Postoji li dokaz stvarne potražnje za vašim rješenjem?
- Možete li pokriti barem godinu dana osobnih troškova bez prihoda?
- Imate li tim koji komplementira vaše slabe točke?
- Prihvaćate li mogućnost da zadnji na listi za plaću budete – vi?
Ako su svi odgovori potvrdni, izazovi poduzetništva neće nestati, ali vas neće zateći nespremne. U suprotnom, bolje je ostati u sigurnosti plaće dok poslovna ideja ne naraste u plan otporniji od mitova koji ga pokreću.
