U svijetu u kojem se naslovnice mijenjaju brže od TikTok-videa, a algoritmi preporuka nadmeću se s financijskim savjetnicima, članovi generacije Z nalaze se pred složenim zadatkom: kako izgraditi financijsku budućnost u razdoblju koje, premda stabilnije nego prije nekoliko godina, i dalje obilježavaju visoki troškovi života, globalna geopolitička napetost i tehnološki skokovi koji potkopavaju tradicionalne poslovne modele. Inflacija u europodručju spustila se s postpandemijskih vrhunaca i u travnju ostala na 2,2 posto, dok je Europska središnja banka signalizirala da se približava „neutralnom” teritoriju, ali i da je spremna ponovno reagirati ako se pritisci vrate.
Generacija koja traži sigurnost i svrhu
Prema nedavnom globalnom istraživanju Deloittea, financijska sigurnost izdigla se na sam vrh vrijednosti koje Gen Z navodi kao presudne za kvalitetu života, odmah uz smislen rad i mentorstvo. Čak 61 posto ispitanika istaknulo je brigu oko sposobnosti da „spoje kraj s krajem” u idućih 12 mjeseci, a 45 posto priznaje da redovito prate sadržaje o ulaganju kako bi poboljšali izglede za financijsku stabilnost.
Gospodarska kulisa 2025.: manje dramatična, ali i dalje izazovna
Stroža monetarna politika 2023. i 2024. uspjela je spustiti inflaciju bez teške recesije, no rast BDP-a u eurozoni očekuje se ispod 1,5 posto. Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj zadržale su se oko 3,7 posto na kraju prvog tromjesečja 2025., dok se depozitne kamate za oročene eure kreću između 1 i 2 posto, što destimulira pasivno držanje novca na računu. Investicijska strategija mora stoga balansirati između očuvanja kupovne moći i prihvaćanja odmjerene razine rizika, s fokusom na diverzifikaciju kroz više klasa imovine.
Inflacija i kamate: brojke o kojima ovisi sve
ECB-ovi dužnosnici ovih su dana u Milanu poručili studentima financija da je glavni cilj — inflacija blizu 2 posto — „na dohvat ruke”, ali da će banka „činiti sve potrebno” kako bi ga održala. To Gen-Z-u šalje jasnu poruku: razdoblje ekstremno jeftinog novca završilo je, no ni inflacija više ne izjeda štednju kao 2022. Izbor između gotovine, obveznica i dionica sada se svodi na procjenu osobne tolerancije na rizik i vremenskog horizonta.
Burze: američki rekordi i europska potraga za „alfom”
Američki S&P 500 i dalje nadmašuje europske indekse zahvaljujući dominaciji tehnoloških divova, premda analitičari JPMorgana upozoravaju da je valuacija proširena i da regionalna diverzifikacija može smanjiti volatilnost. UBS pak primjećuje prve znakove povratka „europske alfe”, osobito u sektorima obnovljive energije i industrijskih automatizacija, što bi dugoročno moglo privući kapital mlađih investitora koji žele profitirati na zelenoj tranziciji.
ETF-ovi: pristupačan put do globalne košarice
Od prvog ETF-a u Europi prošlo je 25 godina, a tržište sada broji više od 3 100 proizvoda s imovinom od 2,4 bilijuna funti. Za Gen Z ulagače ključna je niska ulazna barijera: kod većine brokera moguće je kupovati frakcijske udjele od 10 eura naviše, uz ukupni trošak (TER) manji od 0,2 posto godišnje. Tako mladi investitori stječu izloženost svjetskim indeksima bez potrebe za samostalnim odabirom pojedinačnih dionica te se štite od „home-bias” efekta koji u Hrvatskoj i dalje vuče portfelje prema lokalnim blue-chipovima.
Umjetna inteligencija i robo-savjetnici: algoritam kao suvozač
Investopedia navodi da je više od 40 posto pripadnika Gen-Z spremno prepustiti upravljanje portfeljem AI-asistentu. Hrvatsko tržište zasad zaostaje za zapadnoeuropskim po penetraciji robo-savjetnika, ali domaće banke i fintechi ubrzano uvode algoritamske portfelje temeljene na modelima ciljanog rizika. Prednost za mlađe korisnike je automatizirano rebalansiranje, porezna optimizacija i niži minimalni iznosi ulaganja, no preporučuje se provjeriti transparentnost algoritma i razinu kontrole koju korisnik zadržava nad izborom fondova.
Kriptovalute: zrela, ali i dalje visokorizična klasa
Ukupna tržišna kapitalizacija kripta sredinom lipnja dosegla je 3,3 bilijuna dolara, uz RSI od 52, što analitičari tumače kao neutralan zamah s blagim naginjanjem bikovskom trendu. Iako su se europske regulative (MiCA) primijenile početkom godine i donijele jasnije okvire za izdavatelje i mjenjačnice, volatilnost ostaje obilježje sektora. Za Gen Z-a stoga je preporuka ograničiti ekspoziciju na 5–10 posto ukupnog portfelja i fokusirati se na fundamentalno potkovane projekte ili diversificirane „blue-chip” tokene umjesto nagađanja na memecoin-e pod utjecajem društvenih mreža.
Mirovina: tri stupa i snaga vremenskog horizonta
Svjetska banka u posljednjoj analizi potvrđuje da hrvatski trostupi sustav uz manja poboljšanja može dugoročno isplaćivati adekvatne mirovine. Prvi stup (upravljan od HZMO-a) pruža solidarnu osnovu, drugi obvezni stup s osobnim računom omogućuje kapitalizaciju doprinosa, a dobrovoljni treći stup nudi porezne olakšice i isplatu unutar 10 godina od umirovljenja. Za 25-godišnjeg ulagača dovoljan je mjesečni ulog od 40 eura u treći stup kako bi, uz prosječan prinos od 5 posto, do 65. godine stvorio dodatnih 63 000 eura kapitala — moć složenog kamata pod uvjetom discipline i dugog horizonta.
Gotovina i pričuva: dosadni junaci portfelja
Iako su depozitne kamate skromne, internetske platforme poput PickTheBanka nude oročenja do 2 posto za eure ili do 3,8 posto za dolare, uz osiguranje do 100 000 eura. U praksi to znači da trezor mora pokriti trošak života za tri do šest mjeseci. Tek nakon što se izgradi pričuva ima smisla preliti višak u rizičniju imovinu. Na taj način volatilni segmenti portfelja nemaju prisilan rok prodaje čak ni u krizi, što je glavni uzrok realiziranih gubitaka kod neiskusnih ulagatelja.
Psihologija ulaganja: zaštita od FOMO-a i influencerskih savjeta
Društvene mreže nagrađuju ekstremne povrate i „brza bogaćenja”, ali ignoriraju one čija je najveća pobjeda — dosljednost. Kombinacija praga pažnje od osam sekundi i konstantnog „pinganja” notifikacija povećava vjerojatnost impulzivnih odluka. Stručnjaci savjetuju cooling-off pravilo: kada novi trend privuče pozornost, prespavati odluku, provjeriti izvor podataka i usporediti ga s dugoročnim ciljevima. To je osobito važno u kriptu, gdje je market-timing igra s negativnom sumom za većinu.
Održivost kao investicijski imperativ
Gen Z često ističe klimatsku krizu kao egzistencijalno pitanje; stoga ne čudi da ESG-orijentirani fondovi privlače sve veći dio njihovih uloga. Premda se regulatori i dalje bore s definicijom „zelenog” ulaganja, transparentni indeksi (npr. MSCI World SRI) i tematski ETF-ovi čine održivost mjerljivijom komponentom portfelja. Korištenjem AI-alata za filtriranje ESG-metrika mogu se izbjeći green-washing proizvodi koji nude marketinšku priču bez stvarne promjene.
Korištenje alata i konkretni koraci za početnike
- Definirajte ciljeve prema horizontu: pričuva (0–3 g.), akumulacija bogatstva (3–10 g.), mirovina (>10 g.).
- Odaberite brokera s niskim naknadama; provjerite frakcijske ETF-ove i automatske uplate.
- Automatizirajte uplatu istog datuma svakog mjeseca.
- Rebalansirajte godišnje: npr. 80/20 dionice-obveznice u ranim dvadesetima; nakon 40. smanjivati udio dionica po 1 pp godišnje.
- Limitirajte kripto na postotak uz koji ćete mirno spavati.
- Dokumentirajte odluke i motivaciju – trenira racionalnost.
Primjer portfelja za 25-godišnjaka
Nikola, 25-godišnji IT-jevac, ulaže 250 € mjesečno (100 € MSCI World, 50 € green-transition ETF, 25 € obveznički fond, 25 € dobrovoljni mirovinski fond, 50 € kripto). Za deset godina, uz 6 % prinosa, portfelj bi vrijedio oko 38 000 €; pauza od 12 mj. smanjuje konačni iznos za 9 %.
Zaključno
Generaciji Z 2025. nije presudno „pogoditi” sljedeću raketu, nego usvojiti disciplinu: hitni fond, snagu složenog kamata i diverzifikaciju uz tehnološke alate. Financijska pismenost postaje životna vještina usporediva s digitalnom – a algoritmi, ne emocije, odlučuju o rastu portfelja.
