Svakog mjeseca u poštanske ili elektroničke sandučiće stiže dokument koji kod mnogih izaziva tihu jezu – račun za struju ili plin. Za većinu građana, on je tek konačni iznos koji treba podmiriti, dok je niz naizgled nerazumljivih stavki, kratica i brojeva koji mu prethode misterij obavijen velom stručne terminologije. No, upravo se u tom labirintu krije odgovor na ključno pitanje: za što točno odlazi naš novac? Raščlamba ovih računa otkriva da cijena koju plaćamo nije samo cijena potrošenog kilovatsata. Ona je kompleksan zbroj stvarne cijene energenta, troška održavanja golemih infrastrukturnih mreža, poreza i naknada kojima država financira strateške ciljeve, poput zelene tranzicije. Razumijevanje svake od tih komponenti prvi je i najvažniji korak prema preuzimanju kontrole i značajnom smanjenju ukupnog iznosa.
Anatomija računa za električnu energiju
1. Trošak električne energije (energent)
Ovo je najintuitivniji dio računa i odnosi se na cijenu samog proizvoda – kilovatsate (kWh) koje ste potrošili. Većina kućanstava u Hrvatskoj koristi tzv. dvotarifno brojilo, što znači da cijena potrošenog kilovatsata nije ista tijekom cijelog dana: skuplja viša tarifa (VT) danju i jeftinija niža tarifa (NT) noću.
2. Mrežarina (troškovi korištenja mreže)
Ovo je stavka koja nerijetko čini i do trećine ukupnog računa. Mrežarina nije cijena energije, već naknada za njezino “putovanje” od elektrane do vaše utičnice. Plaćate korištenje infrastrukture, svojevrsnu “cestarinu za struju”.
3. Naknade i ostali troškovi
Ovo je skup manjih stavki kojima se financiraju različite energetske i ekološke politike. Najznačajnija je Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (OIEiK).
4. Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Na samom kraju, na zbroj svih prethodno navedenih stavki obračunava se PDV, koji za isporuku električne energije trenutno iznosi 13 %.
Anatomija računa za plin
Račun za plin slijedi vrlo sličnu logiku kao i onaj za struju, s nekim terminološkim razlikama. Sastoji se od troška samog plina, troškova transporta i distribucije (mrežarina za plin), ostalih naknada i PDV-a.
Kako smanjiti ukupan račun? Praktični savjeti
1. Smanjite potrošnju energije (promjena navika)
Koristite nižu tarifu za velike potrošače (perilice, bojleri). Smanjenje termostata za samo 1°C zimi može smanjiti trošak grijanja za 5-7%. Zamijenite sve klasične žarulje s LED žaruljama. Isključujte uređaje iz struje kada ih ne koristite.
2. Poboljšajte energetsku učinkovitost (ulaganja)
Prilikom kupnje novih uređaja, uvijek birajte one s najvišim energetskim razredom. Ulaganje u bolju izolaciju (fasada, krov) i zamjenu stare stolarije najveća je moguća investicija u smanjenje budućih računa.
3. Optimizirajte ugovor
Provjerite angažiranu snagu na računu za struju. Ako plaćate veću snagu nego što vam je realno potrebna, zatražite smanjenje. Usporedite ponude različitih opskrbljivača strujom i plinom.
U konačnici, račun za energiju prestaje biti misterij onog trenutka kada ga prestanemo gledati kao jedinstven trošak. On je priča o našim navikama, učinkovitosti našeg doma i našem doprinosu široj energetskoj politici. Svaka od tih priča nudi priliku za promjenu i, posljedično, za uštedu.
