Umjetna inteligencija i zdravlje: Kako AI već danas pomaže liječnicima u Hrvatskoj
Zagreb, 19. lipnja 2025. – U hodnicima hrvatskih bolnica i ordinacija odvija se tiha, ali duboka revolucija. Nju ne pokreću novi lijekovi ili kirurške tehnike, već nevidljiva sila algoritama i računalne snage. Umjetna inteligencija (AI) prestala je biti pojam rezerviran za znanstvenofantastične filmove i tehnološke konferencije; ona postaje ključan suradnik liječnika, moćan alat koji povećava preciznost dijagnostike, personalizira liječenje i optimizira rad zdravstvenog sustava. Iako se o tome možda ne govori dovoljno glasno, AI već danas aktivno pomaže u očuvanju zdravlja građana Hrvatske, mijenjajući medicinu iz temelja.
AI kao Super-Precizni Dijagnostičar: Pogled Iza Ljudskog Oka
Jedno od najplodnijih područja primjene umjetne inteligencije u medicini jest dijagnostika, posebice u radiologiji i patologiji. Ljudsko oko, koliko god bilo iskusno, ima svoja ograničenja. Umor, velika količina podataka i suptilne promjene na snimkama mogu dovesti do previda. Tu na scenu stupa AI kao neumorni, super-precizni asistent.
U kliničkim centrima poput KBC-a Zagreb i KBC-a Sestre milosrdnice, već se provode pilot-projekti u kojima AI algoritmi analiziraju tisuće medicinskih snimaka – od rendgena pluća i mamografija do CT i MR snimki mozga. Sustav, treniran na milijunima anonimiziranih snimaka iz cijelog svijeta, u stanju je u nekoliko sekundi identificirati sumnjiva područja koja bi mogla ukazivati na maligne tumore, sitne frakture, početak upalnih procesa ili znakove neurodegenerativnih bolesti.
Važno je naglasiti da AI ne postavlja konačnu dijagnozu. Njegova je uloga označiti “crvene zastavice” i usmjeriti pozornost radiologa na potencijalno kritična područja. Time se ne samo drastično skraćuje vrijeme potrebno za očitavanje nalaza, već se i povećava stopa ranog otkrivanja bolesti, što je često ključno za uspješno liječenje. Slična se revolucija događa i u patologiji. Analiza uzoraka tkiva pod mikroskopom dugotrajan je proces. AI softver može skenirati digitalizirane uzorke i s visokom preciznošću klasificirati stanice, prepoznati stupanj malignosti i pomoći patologu u donošenju brže i točnije dijagnoze. Ova tehnologija već se testira u suradnji s vodećim hrvatskim laboratorijima, obećavajući značajno ubrzanje procesa koji su pacijentima često izvor najveće tjeskobe.
Personalizirana Medicina: Liječenje Skrojeno po Mjeri Pacijenta
Koncept “jedna veličina za sve” u medicini polako odlazi u povijest. Svaki je pacijent jedinstven, s vlastitim genetskim predispozicijama, životnim stilom i specifičnom reakcijom na lijekove. Umjetna inteligencija ključni je pokretač personalizirane medicine, pristupa koji liječenje kroji prema individualnim karakteristikama pacijenta.
AI sustavi sposobni su analizirati goleme skupove podataka, uključujući pacijentov genom, povijest bolesti, laboratorijske nalaze i informacije o životnim navikama. Obradom tih podataka, AI može predvidjeti rizik od razvoja određenih bolesti, poput kardiovaskularnih oboljenja ili dijabetesa, godinama prije nego što se pojave prvi simptomi. To liječnicima u Hrvatskoj, posebice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, omogućuje da djeluju proaktivno, savjetujući pacijentima ciljane promjene životnog stila ili preventivne preglede.
Jednako je važna i primjena u onkologiji. Analizom genetskih mutacija u tumoru, AI može predložiti najučinkovitiju ciljanu ili imunoterapiju za određenog pacijenta, smanjujući primjenu neučinkovitih i toksičnih tretmana. Iako je primjena ovakvih naprednih metoda u Hrvatskoj još uvijek u povojima i ograničena na specijalizirane centre i istraživačke projekte, ona predstavlja budućnost liječenja raka, obećavajući bolje ishode i manju patnju za pacijente.
Optimizacija Sustava: Manje Administracije, Više Vremena za Pacijenta
Jedan od najvećih tereta s kojim se suočavaju hrvatski liječnici nije samo briga za pacijente, već i ogromna količina administrativnog posla. Vođenje dokumentacije, pisanje nalaza, naručivanje i zakazivanje termina oduzimaju dragocjeno vrijeme koje bi se moglo posvetiti razgovoru i pregledu. I ovdje AI nudi rješenja.
Već danas postoje pametni softveri koji koriste obradu prirodnog jezika (NLP) za automatsku transkripciju razgovora između liječnika i pacijenta u strukturirani medicinski zapis. Time se eliminira potreba za ručnim tipkanjem i smanjuje mogućnost pogreške. Nadalje, AI algoritmi mogu optimizirati rasporede operacijskih dvorana, predvidjeti priljev pacijenata na hitni prijem kako bi se osiguralo dovoljno osoblja ili upravljati zalihama lijekova u bolničkim ljekarnama, sprječavajući nestašice.
Ove “nevidljive” primjene AI-ja možda nisu toliko glamurozne kao dijagnosticiranje rijetkih bolesti, ali imaju ogroman utjecaj na efikasnost i održivost zdravstvenog sustava. Smanjenjem administrativnog opterećenja i boljim upravljanjem resursima, AI izravno utječe na smanjenje lista čekanja i oslobađa liječnike da se bave onim što rade najbolje – liječenjem ljudi.
Izazovi na Putu i Hrvatska Realnost
Unatoč golemom potencijalu, put prema potpunoj integraciji umjetne inteligencije u hrvatsko zdravstvo nije bez prepreka. Jedan od najvećih izazova je pitanje privatnosti i sigurnosti podataka. Zdravstveni podaci su najosobnija kategorija podataka, a njihova zaštita, u skladu s GDPR-om i drugim propisima, apsolutni je prioritet. Potrebno je uspostaviti robusne i sigurne sustave koji omogućuju korištenje podataka za dobrobit pacijenata, a istovremeno sprječavaju bilo kakvu zlouporabu.
Drugi izazov je integracija s postojećim, često zastarjelim, informatičkim sustavima u bolnicama. Implementacija AI rješenja zahtijeva značajna financijska ulaganja i tehničku standardizaciju. Konačno, tu je i ljudski faktor. Potrebno je kontinuirano educirati medicinsko osoblje kako bi razumjeli, vjerovali i ispravno koristili nove tehnologije. Otpor prema promjenama je prirodan, no može se prevladati demonstriranjem jasnih prednosti koje AI donosi i pacijentima i liječnicima.
Uloga umjetne inteligencije u zdravstvu više nije hipotetska. Ona je stvarna, opipljiva i već prisutna u Hrvatskoj. Od analize rendgenskih snimaka na Rebru do optimizacije procesa u manjim poliklinikama, AI polako, ali sigurno postaje nezamjenjiv partner liječnicima. Ona im ne oduzima posao, već ih osnažuje, dajući im alate za donošenje bržih, preciznijih i informiranijih odluka. Konačni cilj ove tehnološke simbioze nije stvaranje autonomnih robotskih liječnika, već unapređenje ljudske ekspertize. Kroz partnerstvo čovjeka i stroja, hrvatsko zdravstvo ima priliku postati efikasnije, pravednije i, u konačnici, sposobnije pružiti svakom građaninu najbolju moguću skrb u ključnim trenucima života.
